Tretman ovisnosti o duhanu
Termini rada su u popodnevnim satima utorkom i četvrtkom (od 15-17 sati) u prostorima ambulante Zavoda.
JZU Zavod za bolesti ovisnosti ZE-DO kantona, pored dosadašnjih aktivnosti na planu prevencije, liječenja i rehabilitacije pacijenata ovisnih o narkoticima, počinje realizaciju programa psihoterapijskog tretmana ovisnika o duhanu.
U srijedu 06.02.2013. godine je u prostorijama Zavoda održana Press-konferencija na tu temu na kojoj su govorile Senka Balorda, ministrica zdravstva u Vladi ZDK, te magistrica Nermana Mujčinović, psihologinja Zavoda.
”Prezentacija je trajala 13 minuta jer toliko prosječno traje dok dogori jedna cigareta, a u njoj je 13 (ne)sretnih razloga zašto se počinjemo baviti tretmanom ovisnika o duhanu”, izjavila je tom prilikom psihologinja Nermana Mujčinović.
13 (ne)sretnih razloga za početak tretmana su sljedeći
1. Ovisnost o duhanu je bolest
Kao takva je prepoznata u MKB-10 i DSM IV
F17.2 je šifra za sindrom ovisnosti o duhanu.
2. Od svih bolesti ovisnosti, ovisnost o duhanu je najraširenija
Na svijetu postoji milijardu i stotinu miliona duhanskih ovisnika, a ako se trend nastavi, procjena je da će se do 2025. godine broj povećati na 1 milijardu i šesto milijuna ljudi.
Trećina svih odraslih muškaraca na svijetu je ovisna o duhanu, a prema rezultatima istraživanja u Federaciji BiH, svaka treća odrasla osoba je pušač (37,6 %).
3. Pacijenti ovisni o duhanu imaju pravo na profesionalni tretman, jednako kao i oboljeli od drugih bolesti
Prema deklaraciji Prve europske konferencije o suzbijanju ovisnosti o duhanu, održane još 1988. god. u Madridu, svaki pušač ima pravo dobiti podršku i pomoć da nadvlada naviku i ovisnost o duhanu, a svaki građanin ima pravo dobiti informacije o ni sa čime usporedivim rizicima upotrebe duhana.
2003 god. stupila je na snagu Okvirna Konvencija o kontroli duhana SZO.
U skladu sa preporukama donesen je Zakon o zdravstvenoj zaštiti u Federaciji BiH (2010.god.) koji zdravstvene radnike obavezuje na prevenciju, rano otkrivanje i nadzor faktora rizika po zdravlje stanovništva, pa i pušenja kao vodećeg faktora rizika.
4. Duhan je vodeći preventabilni uzrok smrti u svijetu
Prema procjenama SZO, svake godine širom svijeta od posljedica pušenja umire preko 5 miliona ljudi. Ako se ovaj trend nastavi do 2030. god. godišnje će umirati preko 8 miliona ljudi, od čega 80% u nerazvijenim i zemljama u razvoju. U našoj državi se se procjenjuje da je svaka treća smrt povezana sa ovisnošću o duhanu.
5. Ovisnost o duhanu povezana je sa nastankom niza bolesti
Kod ovisnika o duhanu je za 30-40 % veći rizik da obole od bolesti srca i krvnih sudova, posebno srčanog i moždanog udara, raka grla, raka pluća, raka dojke, raka želuca i pankreasa, raka mokraćne bešike itd.
Kod trudnica koje puše, daleko češće se javljaju problemi sa prijevremenim porodom, rađanje djece sa manjom porođajnom težinom i dužinom, kao i sklonost te djece ka oboljevanjima.
6. Duhan je jedini zakonom dozvoljen proizvod koji u konačnici ubije između 1/3 i 1/2 onih koji ga koriste
Najdjelotvorniji način da država zaštiti svoje stanovnike, pogotovo djecu, da ne postanu redovni konzumenti duhana je zabrana svakog oblika direktnog i indirektnog reklamiranja duhana, uključujući promociju duhanskih proizvoda i sponzoriranje svih događaja ili aktivnosti od strane duhanske industrije. (Kampanja SZO)
7. 28% učenika srednjih škola ZE-DO kantona izjavilo je da konzumira cigarete
Ovo istraživanje je provedeno od strane Zavoda za bolesti ovisnosti ZE-DO kantona u toku 2009. godine.
Za prvom cigaretom najčešće se poseže između 10. i 18. godine života.
Što je osoba koja počinje da puši mlađa, to će imati više zdravstvenih problema, a liječenje ovisnosti će biti teže, dugotrajnije, skuplje i neizvjesnije.
8. Gotovo svi ovisnici o duhanu se kaju što su počeli pušiti
Prema istraživnju STOP i SUPPORT u zemljama Europske unije je više od 70% ovisnika o duhanu u toku života pokušavalo da prestane pušiti.
Osim tog, doktori (86%) i ovisnici o duhanu (79%) su izjavili kako vjeruju da je prestanak pušenja najvažniji korak u poboljšanju zdravlja.
9. Ogroman broj ovisnika o duhanu želi da se izliječi, ali treba stručnu pomoć
Kao i za druge bolesti ovisnosti, za liječenje ovisnosti o duhanu presudna je motivacija pacijenta. Na žalost, ona često nije dovoljna. Istraživanja kažu da čak 81% ovisnika o duhanu koji su pokušali prestati isključivo snagom volje nisu uspjeli. Dobra vijest dolazi iz SZO jer se utvrdilo da pri prestanku pušenja i kratki savjeti zdravstvenih stručnjaka mogu povećati razinu apstiniranja od duhana za čak 30 posto.
10. Ovisnost o duhanu je nepotreban razlog osiromašenja kućnog budžeta
Prosječni ovisnik o duhanu dnevno ispuši 20-30 cigareta što odgovara količini od jedne i po kutije. Danas prosječna kutija cigareta košta 3 KM. Račun nam pokazuje da dnevno, prosječni bosanski ovisnik o duhanu, na cigarete potroši između 3 i 4,5 KM, a mjesečno između 90 i 135 KM.
Godišnje je to otprilike između 1080-1500 KM.
11. Liječenjem ovisnika o duhanu spašavamo od pasivnog pušenja sve ljude oko njega, a pogotovo djecu
Pasivno pušenje predstavlja nevoljni ili neželjeni oblik izloženosti duhanskom dimu od strane drugih koji su ovisni o duhanu. Tokom pušenja cigareta, pušač u svoj organizam unosi samo 1/3 duhanskog dima poznatog kao primarna struja dok u svoju okolinu ispušta 2/3 duhanskog dima poznatog kao sekundarna struja. U njoj se nalazi dva puta više nikotina i katrana, a pet puta više ugljičnog monoksida, nego u dimu koji udiše sam pušač. Razlike u štetnosti nema!
12. Zavod za bolesti ovisnosti ZE-DO kantona specijaliziran je za liječenje bolesti ovisnosti
”Sve bolesti ovisnosti u svojoj suštini imaju isti zajednički imenitelj – žudnju. Imamo educirane i stručne profesionalce koji žele i smatraju da mogu da se bave problemom. Na raspolaganju su nam svi raspoloživi kadrovski resursi našeg Zavoda među kojima za tretman ovisnosti o duhanu posebno izdvajamo psihologe –psihoterapeute i specijaliste neuropsihijatrije”, smatra magistrica Nermana Mujčinović.
13. Ovisnost o duhanu MOŽE se izliječiti
Liječenje bilo koje ovisnosti je proces.
Zahtijeva se multidisciplinarni pristup. Potrebna je podrška.
Prema statističkim podacima, u susjednoj Hrvatskoj svaki peti ovisnik o duhanu uspio se izliječiti kroz program odvikavanja.
Od duhana je najlakše odustati prije nego što se počne, a da djeca ne bi počela roditelji bi morali izliječiti svoju ovisnost.
Mr.sc Nermana Mujčinović, dipl, psiholog
