Ovisnost o društvenim mrežama
Ovisnost o društvenim mrežama je jedan od novijih pojmova u modernoj psihološkoj literaturi i još uvijek je predmet brojnih istraživanja, teorija, zaključaka i pretpostavki. Zadnja decenija je donijela obilje novih naučnih podataka ali oni do sada nisu inkorporirani u jedinstvenu teoriju zbog metodoloških i konceptualnih razlika u istraživanju ove oblasti.
Ova ovisnost spada u veću grupu bihevioralnih (ponašajnih) ovisnosti. Bihevioralne ovisnosti se tek zadnjih decenija izdvajaju u zasebnu kategoriju mentalnih poremećaja jer se ranije tradicionalno smatralo da je za pojavu ovisnosti neophodno unošenje u organizam neke psihoaktivne supstance. Sada se zna da postoje ovisnosti koje se pokazuju kroz ponašanje. Ovisnost o društvenim mrežama je istovremno podvrsta u većoj skupini bihevioralnih ovisnosti o internetu. Razumljivo, postoji veliko preklapanje ovisnosti o društvenim mrežama sa ovisnošću o internetu ukupno, a često nije moguće izdvojiti neki specifični mentalni problem vezan samo za korisnike društvenih mreža, pa se različite vrste psiholoških poremećaja preklapaju i prepliću u specifičan sistem disfunkcionalnog ponašanja.
Od postanka prvog čovjeka do danas, ljudi oduvijek imaju potrebu za međusobnim komuniciranjem i druženjem. Sa pojavom interneta i sve dužim boravkom ljudi on-line pojavljuju se i platforme za druženje tzv. društvene mreže. Iako su relativno nedavno zauzele svoje mjesto na globalnoj komunikacijskoj sceni, one su postale najveći psihološko-sociološki fenomen, pa danas svako zna za Facebook, Instagram, Twitter itd.
Prema podacima Internet World Stats (2020) za Bosnu i Hercegovinu samo Facebook je u toku prošle godine koristilo preko milion i po stanovnika naše države.
U potrazi za zadovoljenjem urođene ljudske potrebe za druženjem i pripadnosti grupama, na različitim društvenim mrežama se okuplja ogroman broj ljudi i komunicira o određenim interesnim temama ili se samo druži uz chatt (lagani razgovor, čavrljanje). Postoje mnogobrojne koristi od društvenih grupa jer nam pružaju priliku da stupimo u kontakte sa ljudima, održimo stare kontakte kada nisu fizički blizu, stvorimo nova poznanstva, informišemo se, nešto novo naučimo, saznamo, pa i dobijemo nove prijatelje ili stupimo o emotivne veze. Poznato je da čovjek komunikacijom unutar grupe ljudi kojoj pripada usvaja socijalna pravila, osjeća se sigurnije, samopouzdanje, smirenije, pa bi se sve ovo moglo ostvariti i kroz društvene mreže ako se koriste na pravi način.
Sa ogromnim porastom popularnosti, društvene mreže su postale i poligon za širenje djelatnosti različitih kompanija, za plasiranje proizvoda, reklamiranje, ali i za negativne propagandne aktivnosti, širenje dezinformacija, krađu i zloupotrebu podataka, govor mržnje, cyber-nasilje itd. Uz te pobrojane negativnosti, sve se više uviđa da predugo i prečesto korištenje društvenih mreža može dovesti i do poremećaja kako fizičkog, tako i mentalnog zdravlja.
Kao kod bilo koje ovisnosti i kod ovisnosti o društvenim mrežama možemo da govorimo o “klasičnim” ovisničkim simptomima: žudnji da se pristupi društvenoj mreži, osjećaju zadovoljstva kada se u tome uspije, promjenama raspoloženja ako se pristup društvenoj mreži onemogući ili ako je sadržaj negativan, promjenama u prioritetima normalnih ljudskih potreba, kao što je odgađanje odlaska u toalet, uzimanja hrane ili vode i sl., povećanje tolerancije i provođenje sve više vremena na društvenim mrežama, pojava međuljudskih i unutrašnjih psiholoških problema, zanemarivanje svakodnevnih obaveza…
Sva dosadašnja istraživanja ove oblasti pokazuju da su djeca i mladi posebno osjetljiva kategorija za pojavu ove ovisnosti. Razloga za to je mnogo, a neki od njih su nedovoljno izgrađena ličnost mlade osobe koja je bez jasnih mehanizama odbrane od ovisnosti, velika dostupnost interneta i promjena cjelokupnog životnog stila kod mladih generacija.
Sve se dodatno komplikuje kroz pandemiju COVID-19, koja nas je primorala da stvarne i direktne socijalne kontakte svedemo na najmanju mjeru, a time dodatno učinila društvene mreže još primamljivijim i dostupnijim.
Neograničeni on-line prostor može donjeti nove, do sada djeci i mladima nepoznate prijetnje, a anonimnost u primjeni, kreiranje lažnih profila, kao i jednostavnost pristupu informacijama može ugroziti moralni, psihološki i seksualni razvoj djece i mladih. Paralelni i tajni on-line život mlade osobe može dovesti do agresivnosti, smanjiti osjetljivost na neetična ponašanja, a veoma često se smanjuje direktni kontakt sa ljudima, pa dolazi do otuđenja, povlačenja iz svakodnevnice i posljedično do depresije.
Sve ovisnosti se mogu liječiti, a za svako liječenje je potrebna spoznaja o vlastitoj bolesti i motivacija za promjenom, a uz stručnu pomoć i podršku ovaj proces može biti znatno lakši.
Za sve dodatne informacije, možete nas kontaktirati na:
broj telefona: +387 62 373 203 (dostupan i preko aplikacija Viber i WhatsApp) ili na e-mail b.ovisnosti@gmail.com
