Svjetski dan borbe protiv alkoholizma obilježava se svake godine 1. aprila s ciljem podizanja svijesti o štetnim posljedicama alkohola na pojedince, porodice i društvo, te promoviranja zdravog načina života. Ova inicijativa ima globalni značaj jer alkoholizam predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem širom svijeta, uzrokujući mnoge negativne posljedice.
Alkohol je hemijski spoj koji se koristi u svijetu kao sredstvo za opuštanje, druženje i proslavu. Glavni sastojak alkohola koji se koristi u pićima je etanol, koji nastaje fermentacijom šećera u voću, žitaricama ili drugim biljnim materijalima. Iako umjerena konzumacija alkohola može biti užitak i imati neke pozitivne učinke na zdravlje, poput smanjenja rizika od srčanih bolesti, prekomjerna i nekontrolirana konzumacija alkohola može imati ozbiljne posljedice po zdravlje i društvo. Štetni učinci prekomjerne konzumacije alkohola uključuju povećan rizik od ovisnosti, bolesti jetre, srčanih bolesti, povišenog krvnog tlaka, moždanog udara, raka i psihičkih poremećaja poput depresije i anksioznosti. Također, alkohol ima značajan utjecaj na sposobnost vožnje vozila, što može rezultirati ozljedama i smrću u prometnim nesrećama. Pored toga, prekomjerna konzumacija alkohola često dovodi do socijalnih problema poput porodičnog nasilja, problema na radnom mjestu, financijskih teškoća i kriminalnih djela. Zbog toga je važno promicati odgovornu konzumaciju alkohola i podizati svijest o potencijalnim štetama koje može uzrokovati.
Prema WHO (World Health Organization) konzumacija alkohola doprinosi 3 miliona smrti svake godine na globalnom nivou, kao i invaliditetu i lošem zdravlju miliona ljudi. Sve u svemu, zloupotreba alkohola je odgovorna za 5,1% nastanka bolesti na globalnom nivou. Procjenjuje se da je prevalencija alkoholizma globalno oko 5.1% u odrasloj populaciji. Podaci Europske zdravstvene agencije (European Health Action) ukazuju da je prevalencija alkoholizma u Europi nešto veća od globalnog prosjeka. Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, provedenom 2018. godine, stopa konzumacije alkohola u Bosni i Hercegovini iznosila je 10.2 litara čistog alkohola po stanovniku starijem od 15 godina. Ova brojka može biti i veća s obzirom na moguću podreportažu konzumacije alkohola. Što se tiče prevalencije problema povezanih s alkoholom, studije sugeriraju da su neki segmenti populacije u Bosni i Hercegovini posebno ranjivi, uključujući mlade ljude, muškarce i osobe nižeg socioekonomskog statusa. Zabilježeni su i problemi s alkoholom među vozačima, kao i povećana stopa nasilja pod utjecajem alkohola.Važno je napomenuti da su podaci o prevalenciji alkohola u Bosni i Hercegovini često fragmentirani i da može biti potrebno više istraživanja i praćenja kako bi se dobila potpunija slika o ovom problemu.
Ideja obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma potječe iz područja javnog zdravstva, gdje su stručnjaci i aktivisti prepoznali potrebu za podizanjem svijesti o opasnostima prekomjerne konzumacije alkohola. Inicijativa je prvi put pokrenuta s ciljem poticanja društvene rasprave, edukacije i promjene politika usmjerenih na rješavanje problema alkoholizma.
Javno obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma potiče razgovor o problemu alkoholizma i njegovim posljedicama na zdravlje i društvo. Kroz kampanje, radionice, javne događaje i medijske objave, cilj je informirati ljude o štetnim učincima alkohola i potaknuti ih na razmišljanje o vlastitim konzumacijskim navikama.
Osim edukacije, ovaj dan pruža podršku osobama koje se bore s alkoholizmom. Osobe koje pate od ovisnosti o alkoholu često se suočavaju s predrasudama i stigmom, zbog čega im je važno osigurati podršku i pristup tretmanima i rehabilitaciji. Svjetski dan borbe protiv alkoholizma naglašava važnost razumijevanja i empatije prema osobama koje se bore s ovim problemom.
Također, obilježavanje ovog dana potiče razvoj politika i programa usmjerenih na prevenciju i smanjenje štetnih posljedica alkoholizma. Kroz suradnju državnih institucija, nevladinih organizacija, zdravstvenih ustanova i civilnog društva, mogu se implementirati mjere kao što su regulacija prodaje alkohola, promicanje odgovorne konzumacije, osiguravanje pristupa tretmanima i podršci oboljelima te edukacija mladih o rizicima alkoholizma.
Osim toga, važno je kontinuirano istraživanje i praćenje trendova u konzumaciji alkohola i njezinim posljedicama kako bi se bolje razumjeli uzroci i utjecaji alkoholizma. Na temelju tih spoznaja mogu se razviti učinkovitije politike i programi koji će adresirati specifične potrebe različitih populacija i regija.
Kroz promociju zdravih stilova života, alternativnih načina zabave i aktivnosti te podizanje svijesti o važnosti mentalnog i fizičkog zdravlja, možemo stvoriti okruženje koje potiče odgovornost i samosvijest u vezi s konzumacijom alkohola.
Svjetski dan borbe protiv alkoholizma predstavlja važan podsjetnik na ozbiljnost problema alkoholizma te potrebu za kontinuiranim radom na prevenciji, liječenju i destigmatizaciji ove bolesti. Kroz zajedničke napore pojedinaca, institucija i društva u cjelini, možemo stvoriti zdravije i sigurnije okruženje za sve.
