RECI „DA“ NEPUŠENJU!
Pandemija pušenja predstavlja globalni javnozdravstveni problem koji polako prelazi u svakodnevno općeprihvaćeno ponašanje što u konačnici rezultira pojavom različitih udruženih oboljenja usko povezanih sa konzumacijom duhana.
U današnjem vremenu kada su mladi sve izloženiji utjecaju medija bilo koje vrste, veliki je izazov i uspjeh izbjeći opasnosti i donijeti ispravne odluke koje potstiču zdrav psihosocijalni rast i razvoj. Pubertet i adolescencija predstavljaju naročito izazovna životna razdoblja u kojima je eksperimentisanje često, a osjećaji nedodirljivosti i neranjivosti sveprisutni. Tu stupa na snagu iskustvo i znanje odraslih koje, plasirano i približeno na adekvatan i prihvatljiv način, uveliko može koristiti mladima da svoje resurse iskoriste na što bolji način i što bezbolnije prebrode krize koje adolescencija i pubertet sa sobom nose.
U cjelokupnom procesu razvoja i odgajanja zdrave populacije jako važnu ulogu igraju i stručnjaci iz oblasti prevencije rizičnih ponašanja mladih na temelju stručnih znanja i praktičnog iskustva u radu sa oboljelom populacijom.
PUŠENJE KAO RIZIČNO PONAŠANJE
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, pušač je svako ko puši barem jednu cigaretu sedmično. Ovaj oblik ponašanja uglavnom se javlja u doba adolescencije kao naučeno ponašanje putem učenja po modelu tj. gledajući druge vršnjake ili odrasle iz najbliže okoline koji šalju dojam da je konzumacija nikotina sasvim prihvatljiva ili čak poželjna. Mladi, željni novih iskustava te potaknuti potrebom za osjećajem pripadnosti i prihvaćenosti od strane grupe vršnjaka, vrlo lako posežu za upotrebom cigareta što im stvara prividni osjećaj zrelosti.
Osim štetnog djelovanja duhanskog dima, mladi su, konzumacijom istog, više izloženi iskušenju da posegnu za drugim vrstama ovisnosti, osobito marihuanom i drugim sintetskim drogama koje se zloupotrebljavaju pušenjem. Kada dođu u kontakt s ovim drogama, mladi postaju sve bliže iskušenju da probaju i druge vrste droga koje mogu za posljedicu imati razvoj ovisničkog ponašanja.
ZDRAVSTVENE OPASNOSTI PUŠENJA
Duhanski dim sadrži više od 4 hiljade različitih hemijski sastojaka od kojih je najpoznatiji nikotin. Nikotin stvara ovisnost na kojeg se osoba, odnosno njen organizam, postepeno navikava tako da se s jednom ispušenom cigaretom resorbira od 1,5 do 2,5 mg nikotina koji se u organizmu brzo razgrađuje, što pušaču omogućava da tokom dana ispuši i veći broj cigareta bez znakova trovanja. Doza veca od 5 mg nikotina uzrokuje simptome akutnog trovanja. Ugljenmonoksid je, također, sastavni dio cigareta i njegova štetnost je jako značajna obzirom da se 200 puta brže veže za hemoglobin u odnosu na kisik, što značajno smanjuje opskrbu organizma kisikom.
BENEFITI NEPUŠENJA
1. Srce i krvotok rade bolje,
2. koža je zdravija,
3. pozitivno djelujemo na ostale,
4. hrana ima bolji okus i miris,
5. zubi su zdraviji i dah je svježiji,
6. novac trošimo u korisnije stvari.
Iako veliku ulogu u odgojnom procesu i razvijanju zdravih, stabilnih ličnosti igra okolina, porodica je ipak osnovna ćelija društva u kojoj najviše učimo. S ciljem odgajanja zdrave populacije, nastojmo unutar svojih porodica održati kohezivnost, razgovarati sa djecom o izazovima koji su pred njima i iskušenjima koja im se nude, te ne smijemo dozvoliti da ijedna tema bude tabu. Razgovor,podrška, ohrabrivanje pravilna informisanost mogu doprinijeti razvijanju samopouzdanja kod djece i da se lakše odupru pritiscima okoline kada je u pitanju konzumacija štetnih supstanci.
