Preporuke direktora Zavoda
Živi život to što jesi, ostani dio prirode
Možda neko i od nas, sve do jučer na pitanje: „Šta je najbitnije u životu“, nije odgovorio da je to zdravlje. Danas takvih nema, jer je koronavirus neočekivano postavio nova vrijednosna mjerila. Stara rimska poslovica „Mens sana in corpore sano“ (u zdravom tijelu zdrav duh) postaje potrošena i dobiva novi smisao „Uz zdrav duh zdravo tijelo“. Nikad kao sada ne dolazi do izražaja smisao dihotomije imati i biti. Imati, znači posjedovati zdravlje, posjedovati ljubav, posjedovati sreću, znanje, svrhu i smisao nije isto što i biti zdrav i živjeti zdravo, voljeti i biti voljen, znati i živjeti sa smislom i svrhom. U dosadašnjem vremenu, sve do sada, koje je obilježila takozvana globalizacija, a društvo temeljeno na slobodnom tržištu, privatnom vlasništvu, sticanju profita i prateće sile, nerijetko se kupovalo zdravlje, kupovala ljubav, sreća i smisao života. Dominantan posesivni (imati) pristup prema sebi, svijetu i vrijednostima života došao je na udar novom „globalizacijom“, pandemijom koronavirusa. Način mišljenja, doživljavanja i ponašanja, gradnja sreće i zadovoljstva ima novu vrijednosnu dimenziju. Novi životni učitelj, lekcija, da bolest ne dolazi iznenada, iz vedra neba, već kao posljedica niza grešaka protiv zdravlja koje su proizašle iz iz pogrešnih predodžbi o zdravlju, sreći, ljubavi, uspjehu i moći koji modeliraju našu osobnost. Danas svako od nas može da prepozna vlastite iluzije o zdravlju, da sve možemo kupiti, samo da se pozabavimo profitom ili političkom moći. Ipak mi smo dio prirode koja ima svoje zakonitosti, prema kojima moramo biti snishodljivi i poštovati ih, poštovati na vrijeme da ne bi iste morali plaćati cijenom koja je granična sa opstankom.
Prepoznajmo univerzalnu poruku, ne dozvolimo da život ide mimo nas, da život ne živi nas već da mi živimo život. Prava svrha našeg života je u traženju i življenju sreće. Sreća je stanje uma i moguće je postići usavršavanjem i njegovanjem pozitivnog mišljenja, kultivacijom lijepih emocija, usmjeravanju vlastitih emocija u ponašanje ka ostvarenju ciljeva dobra. Naravno, sreća je povezana sa načinom kako zadovoljavamo svoje potrebe za ljubavlju, za pripadanjem, za slobodom i mogućnošću izbora, načinom kako da vlastiti egoizam, te potrebu za moći i vladanjem preusmjeriti u potrebu za pripadanjem koja je suprostavljena negativnom mentalnom stanju. Prihvatimo činjenicu da su nam najljepše stvari življenja besplatno darovane: život, ljubav, vjera, sposobnost da činimo dobro, sposbnost da uživamo u sreći koju sami trebamo kroz pozitivno mentalno fokusiranje i ostvariti.
Svaki pojedinac, više ili manje po svom iskustvu daje važnost određenim vrijednostima i određuje njihov redoslijed. Sistem globalizacije u svijetu počeo je vitoperiti naš sitem vrijednosti, neuklopiv u prirodne procese te vremenom priroda resetira na svoj način i opominje gdje smo u evolucijskoj ljestvici zatečeni. Shvatimo da sistem vrijednosti nije kruta stvar, ona se mijenja i modelira. Zato prakticiranjem ponašanja koja uključuju vrijednosti kao što su ljubav, prijateljstvo, altriuzam, dobrota marljivost, velikodušnost suosjećajnost, zahvalnost, razumijevanje, ustrajnost proširuju polje unutrašnjih vrlina koje nam omogućava sreću.
Pandemija koronavirusa je ozbiljan kritičan događaj koji pogađa cijelu populaciju i stvara stanje neugodne emocionalnosti koja se tiče i pojedinca i zajednice. Svakako to emocionalno stanje je u sferi trpljenja, osjećaja anksioznosti pa sve to osjećaja egzistencijalne opasnosti. Ovakva, stanja, paradoksalno uče nas, ili kako vole reći, resetuju nas, da budemo strpljiviji, ljubazniji, obazriviji, uporniji i racionalniji, da naučimo više cijeniti ono što imamo, cijenimo obitelj i vratimo pokidane niti prijateljstva, da odbacimo zlobu, zavist i mržnju. Na kraju da se okrenemo ljubavi, prijateljstu, dobroti, poštovanju i solidarnosti.
Zenica, 31.03.2020. godine
Prim. mr. sc. Amir dr. Čustović, neuropsihijatar
